Nova 2013. godina donosi nam i novi Zakon o fiskalizaciji.
Kao i kod svakog novog zakona dobivamo puno upita korisnika vezano uz način njegove primjene pa ćemo u ovom članku pokušati u formi “najčešće postavljanih pitanja“ razjasniti nejasnoće koje imate vezano uz novi zakon.
Ukoliko vaša tvrtka izdaje račune za gotovinsko plaćanje onda vas svakako zanima novi zakon. Pod gotovinsko plaćanje ovdje ulaze i kreditne kartice. Ukoliko se bavite isključivo veleprodajom i svi računi su vam s virmanskim načinom plaćanja tada i dalje možete informativno pročitati članak do kraja, ali opisani postupke fiskalizacije nećete morati primjenjivati.
Postoje i neke djelatnosti koje su izuzete iz primjene novog zakona iako izdaju gotovinske račune (puna lista sadržana je u Članku 5. Prijedloga zakona), ali ne polažite puno nade u tu listu, pretpostavljamo da se vaša tvrtka ne bavi prodajom na tržnici? Osim ovih nabrojanih djelatnosti u tom članku nema drugih izuzetaka, dakle ukoliko vaša tvrtka izda i samo jedan jedini gotovinski račun vi automatski morate zadovoljiti sve propisane uvjete i fiskalizirati račune.
Ovisi spadate li u “velike i srednje tvrtke“ ili “male“, te kojom djelatnosti se bavite. Prema u ovom trenutku dostupnom tumačenju za prvu grupu primjena počinje odmah sa 01.01.2013. Ta grupa uključuje “velike i srednje tvrtke“ (kategorizacija prema Zakonu o računovodstvu, pitajte vašeg knjigovođu koje GFI-POD izvješće predaje) te sve koji se bave nekom ugostiteljskom djelatnosti. Tri mjeseca kasnije (01.04.2013.) postupak fiskalizacije se primjenjuje za “male tvrtke“ koji obavljaju djelatnost trgovine i fizičke osobe slobodnih zanimanja, a od 01.07.2013. i za sve ostale obveznike fiskalizacije.
Ovo pitanje u stvari nismo dobili niti od jednog korisnika, vjerujemo, svima je jasno: želi se spriječiti utaja poreza.
Ne. U Hrvatskoj je odabran drugi oblik “fiskalizacije“, tehnički napredniji od onog koji je prijašnjih godina primijenjen u nama susjednim državama. Dakle, ne morate kupovati nikakav komad hardvera specifičan za fiskalizaciju, ali ćete možda morati modernizirati neke standardne komponente vaše informatičke infrastrukture. Detaljnije o tome pročitajte u nastavku članka.
Tako što će nagradama stimulirati kupce da pronađu račune koji nisu prijavljeni u Poreznoj upravi ili su prijavljeni s djelomičnim iznosom. Kupac će moći preko SMS-a ili Web-a poslati JIR broj ispisan na računu i dobiti će odgovor o iznosu računa koji je prijavljen u Poreznoj upravi. Taj iznos se naravno mora slagati s ispisom računa koji je dobio prilikom kupovine.
Mora moći s Web Servisom u Poreznoj upravi razmijeniti XML i mora moći elektronički potpisati taj XML koristeći digitalni certifikat tvrtke (onaj koji vadite kod FINE).
Ne. Certifikat je isključivo u „aplikacijskom“ obliku, znači da ga dobijete emailom od FINE, snimite na server ili računalo gdje izdajete račun i podesite vaš program da potpisuje račune s njim.
Ne znamo, to odmah pitajte proizvođača vašeg programa. Iskreno, sumnjamo da će moći.
Ne postoje (u trenutku pisanja članka 15.10.). U Poreznoj upravi još nije podignut web servis gdje se može testirati cijeli postupak “fiskalizacije” tako da niti jedan proizvođač još nije mogao isprobati cijelu proceduru potrebnu kod ispostave maloprodajnog računa.
Naravno. Zato i pišemo ovaj članak jer detaljno pratimo sve vezano uz fiskalizaciju i prvi ćemo testirati MIT BMS za fiskalizaciju čim to Porezna uprava omogući.
Hoćete. Procedura koju je propisao novi zakon predviđa i takav slučaj. Vaš račun mora sadržavati i takozvani „zaštitni kod“, odnosno vaš jedinstveni broj računa. Sve račune koje ste izdali bez JIR broja vaš program mora naknadno poslati u Poreznu upravu u roku 2 dana (toliko vam daju vremena da otklonite tehnički problem). Kupac će i u tom slučaju moći provjeriti vaš račun u Poreznoj upravi na ranije opisani način (SMS ili Web), ali ovoga pute preko vašeg „zaštitnog broja“ obzirom da na ispisu računa nema JIR broj.
Možete i dalje. U tom slučaju morate račune upisati u uvezanu knjigu računa, a rok za uspostavu uobičajenog rada je 2 dana.
Uh. Pogledajte kazne u Članku 31. i Članku 32. prijedloga Zakona o Fiskalizaciji. I najmanji propust, recimo ukoliko u roku dva dana ne popravite Internet vezu i pošaljete račune, kažnjava se kaznom u rasponu od 5.000 Kn do 500.000 Kn. Ova kazna je za tvrtku. Uz to dodatnom novčanom kaznom kažnjava se i odgovorna osoba tvrtke.
Da. Ne samo da morate slati ime djelatnika, nego morate slati i njegov OIB prilikom slanja svakog računa u Poreznu upravu. Ukoliko ne ispunite ovaj zahtjev potpadate pod kazne spomenute u prethodnom pitanju.
Nadam se da smo vam pomogli u razumijevanja osnova novog zakona. Za sve dodatne informacije molim vas da nas kontaktirate.
Konačnu verziju Zakona o Fiskalizaciji (4.12.2012) možete pogledati ovdje.
Pogledajte i naš vezani članak o obavezama svih tvrtki vezano uz Fiskalizaciju, uključujući i veleprodajne.
Detaljnije o MIT BMS-a, poslovnom ERP sustavu za trgovinu pogledajte na stranicama produkta.